Žminj.hr - Značajke Žminja

Aktualno

ZANIMLJIVOSTI

Značajke Žminja

Novim teritorijalnim ustrojem Republike Hrvatske, osnivanjem Županija, Gradova i Općina stvorene su
temeljne pretpostavke za usklađivanje lokalnih i regionalnih interesa s općim nacionalnim interesima.
Općina Žminj nalazi se u sastavu Istarske županije i pripada skupini manjih jedinica lokalne samouprave.
Zauzima površinu od 71,90 km², što čini samo 2,54% sveukupne površine Istarske županije. U njezina
33 samostalna naselja živjelo je 31.3.2001. godine 3.433 stanovnika (3.333 prisutnih stalnih
stanovnika naselja popisa), koji su činili samo 1,7% odgovarajućih stanovnika Istarske županije.
Prosječna gustoća naseljenosti općine Žminj 2001. godine je bila 48,05 stanovnika naselja popisa na
km², što je znatno manje nego je bio prosjek u Istarskoj županiji (73,13 st/ km²) ili hrvatski prosjek (77,49
st/km²).

Značajke geografskog položaja

To je vrijedan posrednički prostor, koji ima povijesno važni prometno - geografski položaj unutar istarskog
prostora. Područje općine Žminj nalazi se u unutrašnjem središnjem dijelu Istarske županije. Graniči s
općinskim jedinicama lokalne samouprave Gračišće, Barban, Svetvinčenat, Kanfanar, Tinjan i Sveti Petar
u šumi te s Gradom Pazinom.
Kroz taj središnji i spojni položaj Žminja i Žminjštine u unutrašnjosti hrvatskog dijela Istre, prema užim i
širim okolnim prostorima, pruža se 7 prirodnih smjerova regionalnog povezivanja (prema Puljštini,
Rovinjštini, Poreštini, Pazinštini, Labinštini, kao i prema Čepićkom polju i ušću Raše), koji ovom prostoru
daju posebno tranzitno prometno značenje. Tako kroz prostor općine Žminj na pravcu sjever - jug prolaze
državna magistralna polu-autocesta Rijeka - tunel Učka - Pazin - Pula i željeznička pruga Divača u
Republici Sloveniji - Lupoglav - Pazin - Kanfanar - Pula. Ostale glavne, sabirne, spojne i priključne
cestovne prometnice unutar teritorija općine Žminj su regionalno - županijskog i lokalnog značenja te
služe u međusobnom povezivanju pojedinih dijelova istarskog poluotoka, ali i ove općine s neposrednim
okolnim prostorima ili općinskog središta s ostalim naseljima u ovoj općini. Tim prometnicama općinsko
središte Žminj je udaljeno od važnijih istarskih gradskih središta Pazina 14 km, Rovinja 26 km, Labina 29
km i Poreča 39 km te od regionalnog središta Pule 33 km i makro regionalnog središta Rijeke 70 km, dok
je povezano s bližim okolnim lokalnim središtima Kanfanar i Sveti Petar u šumi po 6 km, Tinjan i Gračišće
po 12 km, Pićan 16 km, Barban 14 km i Svetvinčenat 7 km, odnosno s nešto udaljenijim Vodnjanom i
Svetim Lovrećom po 23 km, a na svom općinskom području od pojedinih naselja udaljen je 3 - 8 km.
Ti prometni pravci i prometno čvorište Žminj još nisu u potpunosti prometno valorizirani, što je već uočeno
i planerski predviđeno izgradnjom i prolazom nekoliko državnih i županijskih cesta kroz ovaj prostor, koje
će biti alternativne ceste glavnim državnim cestovnim prometnicama u unutrašnjem međusobnom
istarskom povezivanju, kao i u povezivanju Istre s ostalim dijelovima Sjevernog Hrvatskog primorja i
susjedne Republike Slovenije.

Naseljenost prostora

Žminj se prvi put spominje 1177. godine kao župa porečke biskupije. On je u srednjem vijeku pripadao
pazinskoj grofoviji. Tradicionalno je malo lokalno središte još od druge polovice 19. stoljeća, kada je
obavljao funkciju općinskog središta za okolni prostor unutar kotara Pazin u sastavu Istre i Primorja. Tu je
istu funkciju lokalnog općinskog središta obavljao i neposredno nakon završetka II. svjetskog rata unutar
kotara Pazin, da bi 1962. godine u novoj velikoj općini Rovinj obavljao funkciju sjedišta mjesnog ureda i
mjesne zajednice za okolni prostor. Novom političko - teritorijalnom podjelom iz 1992. godine ponovno je
dobio funkciju općinskog središta za okolna naselja. Tako je ulogu administrativno-upravno-političkog,
gospodarskog i prometnog te posredničkog i uslužnog lokalnog središta zadržao do današnjih dana.

Reljefne i geološke značajke

Područje općine Žminj pruža se smjerom zapad - istok, čija je dužina dvostruko veća (12 km) od njezine
širine sjever - jug (6 km). To je otvorena vapnenačka zaravan, na čitavom prostoru iznad 300 m
nadmorske visine (općinsko središte Žminj na 355 m nadmorske visine) s najvišim vrhom Sveti Juraj 432
m n/v, dok se u krajnjem malom sjeverozapadnom dijelu spušta u Limsku dragu na oko 160 m nadmorske
visine.
Sastavni je dio tzv. “Crvene Istre”, gdje se izmjenjuju plodna zemlja crvenica i vapnenački kamenjar. Taj
prostor ima V/VI. stupanj MCS maksimalnog opaženog intenziteta potresa. Pripada tipu klime sub
mediteranskih osobina u manjem dijelu, dok je u većem dijelu to modificirana kontinentalna klima. To je
područje šume medunca i bjelograba, koja je doživjela degradaciju i pretvorena je u panjače. Tlo je
srednje pogodno za poljodjelstvo (stočarstvo, ratarstvo i vinogradarstvo) uz veća ograničenja. Taj
jedinstven kraj Istre može se svrstati po ljepoti u prirodne krajolike sačuvanih bitnih obilježja, dok su
djelomično degradirani u okolici Žminja, gdje su uglavnom već iskorištena ležišta boksita. Otvoreni prostori
Žminjštine bez sumnje su antropogenog podrijetla, zbog vjekovnog ekstenzivnog stočarenja i drvarenja, a
u uvjetima labilne ekološke ravnoteže, rezultiralo je eliminiranjem prirodne šumske vegetacije. Sretna je
okolnost da se često radilo o blagim padinama, što je spasilo tlo od znatnije degradacije.

Vode

Zbog kraških osobina i vapnenačkog sastava nema nadzemnih tokova i izvora podzemnih voda. Problem
opskrbe pitkom vodom rješava se istarskim regionalnim vodovodnim sustavom iz izvora i akumulacija
vezanih za rijeku Mirnu.

Klimatske značajke

Pripada sredozemnom tipu klime sa sub mediteranskih osobina, osobito prema unutrašnjosti. Ljeta su
topla, vedra i sunčana, a zime blage, oblačnije i vlažnije s proljetnim i jesenskim maksimumom padalina,
koje donose vlažni zapadni i južni vjetrovi. Ljeti s mora puše maestral, dok zimi bura nema razorno
negativno djelovanje. Srednja godišnja temperatura zraka je 12,1 stupanj C (siječanj 4,5 stupanja C i
srpanj 20,9 stupanja C), godišnje padne 836 mm padalina, srednja godišnja naoblaka je 4,2, a insolacija
iznosi 2.437 sunčanih sati godišnje.

Osnovne resursne značajke

Svako gospodarsko iskorištavanje ovog područja obvezno zahtjeva brigu o zaštiti prirodnih vrijednosti,
prirode i okoliša. To se odnosi i na sve prirodne i od ljudi stvorene krajolike, kako bi se sačuvala preostala
šuma od sječe i propadanja, poljodjelske površine od ne agrarnih namjena, naselja i građevinska zemljišta
od neracionalne i neekonomične izgradnje, dok kod eksploatacije boksita i kamena treba paziti da ne
dođe do devastacije krajolika.
Treba podržavati na čitavom području općine Žminj takve programe gospodarskog razvitka raznih
usmjerenja (maslinarstvo, vinogradarstvo, stočarstvo uključujući farme purana, industrija, obrt, promet,
turizam, trgovina, razne usluge, kultura i sl.), među kojima su najpoželjnije brojne manje poduzetničke
inicijative najviše vezane za vrijednosti i pogodnosti ovog prostora, za njegove komparativne prednosti,
koje će se uklopiti u prirodni i kultivirani ambijent prema načelima održivog razvitka i voditi računa o
usklađenom razvoju i uređenju prostora.