ŽMINJSKA BARTULJA: GOSPODARSKI SAJAM I BOGAT SPORTSKI I ZABAVNI PROGRAM

Počinje biciklima, završava s Nižetićem

Otvara se Rumenija

Sutra će u 17 sati u kuli biti otvorena »Bičikleta čiera i danas«, izložba starih bicikala, čime će službeno početi program Bartulje. Tom će prilikom biti predstavljena i brošura Rumenije, prve biciklističke staze na Žminjštini koja će sat vremena kasnije službeno biti otvorena kod lokve Černjava, gdje će posjetitelji moći vidjeti kako se nekada u Istri prala roba.Glas Istre M.M.

NAJVEĆA I NAJSTARIJA PUČKA FEŠTA U ISTRI

Pridite na Bartulju na kapus

Uz kapus danas se sve više nude ćevapčići i druga, modernija jela, a i ostali su se običaji uvelike promijenili, no bit Bartulje i danas je okupljanje ŽminjacaIako o Bartulji, danas najpoznatijoj i najvećoj pučkoj fešti u Istri, nema pisanog traga, najstariji mještani pamte da su i njihovi roditelji, nonići i none, oduvijek pričali o njoj. Stoga Bartulja ima najmanje stogodišnju tradiciju, no najvjerojatnije seže i puno dalje u povijest.

Kapuz, ples i pjesma

Bit i najveća poruka Bartulje nekad i danas je zapravo okupljanje Žminjaca. To je dan kada se mještani i izdaleka vraćaju kući da bi se okupili oko svojih ognjišta, posjetili rodbinu, prijatelje, razgovarali, prošetali mjestom. Stariji se sjećaju da se pred Bartulju svakodnevno, nakon žetve i rada u polju, uređivala kuća kako bi domaćini spremni i urednoj kući dočekali rodbinu i goste. Krečili su se zidovi koji su zbog ognjišta bili crni, a na stolu bi goste obavezno dočekao kuhani kiseli kupus. Pozivnica rodbini i prijateljima za Bartulju glasila je: »Pridite na Bartulju na kapus«. Okupljanje je ostalo, no uz kapus danas se sve više nude ćevapčići i druga, modernija jela, ali i ostali su se običaji uvelike promijenili.

Bartulja je bila jedna od rijetkih prilika kada su se mladi mogli družiti i upoznavati, a ples je bila idealna prilika za to. Mladoj se, kao znak obećanja i vjernosti, poklanjala jabuka. Kasnije, između dva rata, kada se počela prodavati prva industrijski proizvedena roba, bile su to male šalice za kavu koje se još nalaze u vitrinama baka. Stariji pričaju kako bi se mladi na plesu upoznali, potom ponovno sreli 11. studenog, za Martinju te za Pust, prije korizme, vjenčali. Ples je nekada počinjao u ranim popodnevnim satima kako bi se prije mraka svi, vozovima ili pješke, mogli vratiti svojim domovima. Jutro je bilo rezervirano za starije koje bi, po povratku kući, »mijenjali« mladi i djeca.

Jedno se vrijeme na Bartulju dolazilo kupovati lubenicu - venguriju, a djeca su brala kupine- rubidnice, koje su se tada otkupljivale te bi zarađenim novcem kupila neku sitnicu. Drugi način zarade za najmlađe bila je prodaja pića, temperanja vode i octa koje su nudili iz gamelica. Zabavni park i vrtuljak najmlađe je uvijek veselio, a ta je tradicija počela između dva rata.Glas Istre M. MEDIĆ  

Zvane Črnja o bartuljskoj jabuci

Poznati pjesnik Zvane Črnja u jednoj od svojih pjesama opjevao je Bartulju i poznatu bartuljsku jabuku.

Stihovi pjesme »Jabuka«: 

Kupit ću ti,

mlada, 

rumeno jabuko. 

Teplit puli srca 

dva bartuljska dana. 

Pak ti je imijej i spravi. 

Ma nieću ti reć besedo

mladosti teple 

ni obećat ljubavi. 

Na tvojien stole 

venut će moja jabuka

 kako kad vene mlados. 

Svakega dana

je bartuljska jabuka manja i tanja. 

Dimboko va srce umiro život i sanja. 

Ej, sako leto prit ću na Bartuljo jabuko kupit. 

I ziet va žili leto starosti. 

Leto smrti.